PRONAĐENI OSTACI BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA?

Nakon otkrića starog popločenja supetarskog trga i zida kojim je bilo ograđeno dvorište pavlinskog samostana, svjetlo su dana, tijekom rekonstrukcije, ugledali i ostaciširokih zidova srednjovjekovnog objekta. Arheologinja Lara Orlić, iz Konzervatorskog odjela u Puli, ističe kako se pretpostavlja da je riječ o starijem, benediktinskom samostanu koji je prethodio pavlinskom.

Moguće je da se radi o benediktinskom samostanu ili jednom njegovom dijelu (gospodarska zgrada), a objekt se sastojao od nekoliko manjih prostorija, međutim zahtjevno je odrediti njegove konačne granice koje se, čini se, nalaze ispod sadašnjeg samostana. Pronađeni su ulomci keramike koji pripadaju starijem, tipično srednjovjekovnom razdoblju, koju obilježava gruba smeđa keramika, te renesansnom razdoblju s raznobojnom finom keramikom.

Ispred ulaza u današnju crkvu sv. Petra i Pavla čišćenjem površine "uskrsnuo je" lepezasti pločnik koji ukazuje da se nekadašnji ulaz u crkvu nalazio pola metra sjevernije. Uz sjevernu stranu cinktora (graničnog zida koji je služio i za obranu) u dubljem srednjovjekovnom sloju pronađena su četiri groba (s grobnim ostacima) koji su se u kasnijem razdoblju koristili kao kosturnice. Starinsko popločenje tijekom stoljeća se kontinuirano krpalo raznolikim tehnikama, što u konačnici danas izgleda dosta mozaično, da ne kažemo neuredno.

Zabilježena je, također, vertikalna tehnika slaganja kamenih ploča, karakteristična za uspone ili frekventne pravce.
 
Arheološki radovi neće potrajati još dugo. Slijedi dokumentiranje nalaza, zatrpavanje prostora trga te nastavak suvremenog popločavanja. Konzervatori su se s projektantima dogovorili da će se nalazi konzervirati, odnosno da će se podignuti planirana razina pločnika. Sačuvat će se ostaci cinktora na zapadnoj strani dvorišta, uz koje će se sagraditi suvremeni zid.

Tekst je prenesen s portala Culturenet.hr

DAN DRŽAVNOSTI

Hrvatska obilježava 8. listopada – Dan neovisnosti, povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ.

Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je donio odluku da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

Ta je značajna odluka Hrvatskog sabora donesena nakon što je istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

tekst preuzet sa stranice: www.vecernji.hr

KAKO JE NASTAO SUVREMENI PLES I  BALET ?

Balet je kombinacija glazbe, plesa i pantomime s propisanim koracima i tehnikama. Iz njega se kao slobodniji i prirodniji oblik razvio suvremeni ples. U baletu postoji 5 osnovnih položaja ruku i 5 položaja stopala, dok kod suvremenog plesa postoji bezbroj položaja ruku i stopala. Potkraj 19. stoljeća Isadora Duncan i Loie Fuller osjetile su da su baletni pokreti neprirodni pa su razvile nov, slobodniji stil.

Koreografija je umjetnost planiranja i pronalaženja koraka za neku baletnu ili plesnu situaciju. Koreografi su ljudi koji smišljaju plesne korake i rade s plesačima na komponiranju baletnih sekvenci. Tri su glavna baletna stila: romantični, klasični i suvremeni. Baletni stil obično se očituje u vrsti kostima koje plesači nose. Većinu romantičnih baleta karakteriziraju duhovi i čarobnjaštvo. Plesačice najčešće nose bijele haljine koje sežu do listova. U klasičnom baletu plesačice nose kratke kostime koji se zovu titi, da bi se istaknuo rad nogu. Kod suvremenog baleta plesači obično nastupaju u jednostavnim kostimima koji najčešće nisu bijeli.

Balet se usavršio u Francuskoj u 18. stoljeću, otuda se proširio i u druge zemlje.

Što je zapravo balet?

 Plesači praćeni muzikom, plesom tumače plesnu priču određenog sadržaja. Najbolji plesači se nazivaju solisti ,a ostali su plesači članovi baletnog zbora. Čovjek koji uvježbava balet i određuje pokrete plesača zove se koreograf. Kao i u drami, u baletu su se u prvo vrijeme i u ženskim ulogama pojavljivali muškarci. Plesačice i plesači stječu potrebnu stručnu spremu u školama za balet.

Klasični balet izvodi se na glazbu starih majstora. Tu su svi pokreti i figure unaprijed utvrđene te zahtijevaju od plesača mnogo vježbanja a pleše se na vršcima prstiju pa stoga plesačice i plesači nose posebne baletne papučice.

Moderni balet se pleše na glazbu suvremenih kompozitora, on traži slobodnije i bogatije pokrete tijela , koji mogu izraziti obilje misli , osjećaja i težnji današnjeg čovjeka i njegova života.

Neki od poznati plesača su Lifar i Nižinski, plesačica Pavlova i Karšavina, najpoznatniji plesni par Margot Fonteyn (Britanka) i Rudolf Nurejev (Rus), koreografi Fokin i Đagiljev. Mnogi znameniti kompozitori su pisali glazbu za balet kao Čajkovski (za Labuđe jezero, Orašar, Trnoružica), Strawinsky (Petruška, Žar ptica), Prokofjev (Romeo i Julia, Kameni cvijet).

Tekst je preuzet s portala Saznajkako.