NATJEČAJ VELEPOSLANSTA AUSTRALIJE

ZA UČENIKE OD 1. DO 6. RAZREDA

VELEPOSLANSTVO AUSTRALIJE OBJAVLJUJE NAGRADNI NATJEČAJ

AUSTRALSKO ZIVOTINJSKO CARSTVO

Pozivamo svu djecu u Republici Hrvatskoj od 1. do 6. razreda osnovne škole da se prijave na zabavni i znanstveni natječaj veleposlanstva Australije.

UPUTE

 Na sljedećoj poveznici preuzmite list za bojanje s vašim omiljenim australskim životinjama.

 https://www.bushheritage.org.au/…/resources/colouring-sheets

 Obojite, dodijelite imena vašima životinjama i napisite ih pored njih.

 Uslikajte vaš rad i pošaljite nam ga preko aplikacija WhatsApp, Viber ili Hangout na broj  0992280922.

 Obavezno uz poruku napišite vaše ime, razred, školu i ime odrasle osobe za kontakt.

⚠️ Najkreativniji rad u svakoj razrednoj skupini će osvojiti vrijedan paket sa stvarima iz Australije.

‼️Radove posaljite najkasnije do nedjelje, 31. svibnja.

Pošaljite nam pitanja preko Facebooka ili napišite nam u komentar.

Veselimo se svakom radu i nadamo se da ćete usput naučiti nesto o australskom životinjskom carstvu 

Lijep pozdrav,

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Happy Easter!

      Radovi učenika 4.a, 4.b i 4.e razreda

Safer Internet Day (Dan sigurnijeg interneta)

"Together for a better internet"

Svake veljače udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije organizira Dan Sigurnijeg Interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima. Svake godine bira se slogan, koji stavlja naglasak na određenu problematiku. Ove godine, pod sloganom „Zajedno za bolji internet“(“Together for a better internet”), i naša škola obilježila je 5. veljače ovaj dan i ukazala na važnost podizanja svijesti o sigurnosnim problemima na internetu. Učenici sedmih razreda tom su prigodom gledali edukativne animirane filmove i ukrasili zid škole korisnim savjetima o sigurnom korištenju interneta.

Učiteljica Daniela Nejašmić

Odličan uspjeh na županijskom “Spelling Elf“

natjecanju u slovkanju na engleskom jeziku

                   U I. osnvnoj školi Bjelovar, 25.travnja 2018. održano je županijsko natjecanje u slovkanju na engleskom jeziku na kojem je prisustvovalo 11 županijskih osnovnih škola.

Učenici su se natjecali u pet kategorija od 4. do 8. razreda. Učenici su slovkali napamet od najjednostavnijih riječi s tri slova, do složenijih s dvanaest slova. Naši učenici pod vodstvom svojih učiteljica mentorica Daniele Nejašmić, Ivane Čoklo, Karoline Šteković-Junković i Danijele Jambrušić sudjelovali su u svim kategorijama i pokazali odlično znanje te ostvarili slijedeći rezultat:

• u kategoriji 4.-ih razreda 1. mjesto, učenik Marko Jukić, 2. mjesto učenik Arian Vuković, 4.c                                                                              
• u kategoriji 5.-ih razreda 2. mjesto, učenik Josip Čengić, 5.d                  ​
• u kategoriji 6.-ih razreda 1. mjesto, učenik Teo Grunhut, 6.b                   
• u kategoriji 7.-ih razreda 2. mjesto, učenik Benjamin Kraljić, 7.d            
• u kategoriji 8.-ih razreda 2.mjesto, učenik Ivan Vlahović, 8.a                

Učenici su osvojili bogate nagrade i pritom se odlično zabavili. 

                   Čestitamo svim učenicima i njihovim mentoricama!

                                                učiteljica: Danijela Jambrušić

HIPPO 2018

6TH INTERNATIONAL ENGLISH LANGUAGE COMPETITION

ENGLISH WITHOUT BORDERS

                I ove godine naša škola sudjeluje u međunardnom Hippo natjecanju u znanju engleskog jezika. Pozivmo učenike od 5. do 8. razred da se prijave svojim učiteljicama engleskog jezika do kraja siječnja. Prvi krug natjecanja održat će se 23. - 24. veljače u našoj školi, a najboji se mogu veseliti odlasku u polufinale, te finale koje se održava u svibnju u Italiji. 

Na slijedećoj poveznici pregledaj stare primjerke ispita, a za više informacija posjetite službene stranice hippo-competition.org 

Sretno svim natjecateljima!

Sva događanja, radionice, natjecanja i sl. vezana za nastavu engleskog jezika pratite na našim stranicama predmetne nastave:

- poveznica_predmetna nastava-   

Engleski jezik jedan je od najvažnijih svjetskih jezika. Engleski jezik službeni je jezik u 53 zemlje. Više od 750 milijuna ljudi govori engleski jezik, bilo da im je to prvi ili drugi strani jezik. Procjenjuje se da jedna od pet osoba zna govoriti engleski jezik.

Zašto učiti engleski jezik?

Znanjem engleskog jezika otvaraju vam se vrata prema učenju i upoznavanju drugih kultura.
Engleski je jezik interneta i računalstva, zrakoplovstva, znanosti itd.
Znajući engleski možeš lakše upoznati nove prijatelje, a kasnije u životu i poslovne partnere. 
Znajući engleski možeš razumjeti gotovo sve pjesme koje čuješ na radiju.
Znajući engleski možeš gledati filmove i serije na njihovom izvornom jeziku.
Učenje engleskog jezika omogućava komuniciranje s ljudima iz cijeloga svijeta.
Putovanja i boravka u inozemstvu će učiniti mnogo ugodnijim i bogatijim iskustvom jer lako možete komunicirati s lokalnim ljudima i / ili ostalim turistima.
Povećane mogućnosti zapošljavanja i veće plaće.
Većina svjetskih poslovnih razgovora sada se održavaju na engleskom jeziku!
Ako naučiš engleski jezik ne moraš više koristiti Google Translate.
Ako se nauči kako treba, učenje i govorenje engleskog jezika je zabavno!

Uvjerite se sami i pročitajte koji dobar vic na engleskom jeziku!

Učiteljice engleskog jezika u IV. osnovnoj školi Bjelovar

Daniela Nejašmić (2.a, 2.b, 2.e, 6.a, 6.b, 6.c, 6.d)

Ivana Čoklo (3.a, 3.b, 7.a, 7.b, 7.c, 7.d, 7.e)

Karolina Šteković-Junković (3.d, 4.a, 4.b, 4.c, 4.d, 8.a, 8.b, 8.c)

Danijela Jambrušić (1.b, 1.d, 5.a, 5.b, 5.c, 5.d, 5.e)

Dolores Kostić (1.a, 1.c. 2.c, 2.d, Područna škola Gornje Plavnice)

Zemlje engleskog govornog područja

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske sastoji se od otoka Velike Britanije i sjevernog dijela Irske te manjih otoka. Velika Britanija je otok na kojem se nalaze Engleska, Škotska i Wales. Sjeverna Irska je sjeverno-istočni dio otoka Irske. (Video about UK)

Škotska
Do 1603. godine, Škotska i Engleska su bile odvojene zemlje koje su često međusobno ratovale. No, te godine engleska kraljica Elizabeta I umire bez nasljednike te je njezin rođak James (Jakov I), kralj Škotske postao i kraljem Engleske. Tako je zemlja dobila današnje ime Ujedinjeno kraljevstvo.

Wales
Engleski kralj, Edward I, osvojio je Wales u 13.stoljeću. Od tada najstariji sin vladara naziva se Princem od Walesa, odnosno prijestolonasljednik. Trenutno je to Princ Charles, najstariji sin kraljice Elizabete II. Mnogi ljudi u Walesu, naročito na sjeveru Walesa govore velški jezik. Djeca ga uče u školama, a svi znakovi u prometu i ostali natpisi moraju biti na engleskom i velškom.

Irska
Vojska kraljice Elizabete I osvojila je Irsku u 16 stoljeću. Na tom području oduvijek postoje politički problemi. Tijekom 19. stoljeća mnogi su emigrirali u SAD. No, tijekom 1920-tih jug zemlje postao je zasebna država, Republika Irska, dok je Sjeverni dio Irske i dalje dio Ujedinjenog Kraljevstva.

Službena zastava Ujedinjenog kraljevstva naziva se Union Jack. Nastala je od tri zastave: Engleske, Škotske i Irske. Ujedinjeno kraljevstvo broji preko 62 milijuna stanovnika na površini od 243.610 km2.

Ujedinjeno Kraljevstvo je po državnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1952. godine na prijestolju kraljevine je kraljica Elizabeta II. iz kuće Windsor. Kraljica je simbol jedinstva Ujedinjenog Kraljevstva s razmjerno skromnom političkom moći jer veliki dio političkih ovlasti obnaša parlament. Kraljevska obitelj živi u glavnom gradu Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva Londonu.
London je smješten u južnom dijelu Engleske, na rijeci Temzi. U Londonu živo preko 7 milijuna ljudi. Godišnje ga posjeti preko 27 milijuna turista. Neke od najposjećivanijih turističkih atrakcija su The Houses of Parlament and Big Ben, Buckingham palace, Tower of Lodnon, St Paul's Cathedral. Westminister Abbey, London Eye, Tower Bridge, Hyde park i mnoge druge. (London_video)

Sjedinjene Američke Država

(The United States of America)

Država u Sjevernoj Americi koja graniči s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu; sastavni dio SAD-a još su Alaska na krajnjem sjeverozapadu Sjeverne Amerike i Havajsko otočje u Tihom oceanu.

Površinom četvrta zemlja svijeta, iza Rusije, Kanade i Kine.

SAD je po broju stanovnika treća zemlja svijeta (nakon Kine i Indije), približno 320 milijuna ljudi.

Od svojega nastanka SAD je izrazito zemlja useljavanja u kojoj je prevladalo stapanje doseljenika u Amerikance (tzv. melting pot) s velikom etničkom i rasnom izmiješanošću. U doba dolaska prvih bijelaca, na teritoriju današnjega SAD-a živjeli su Indijanci za koje se vjeruje da su na tom području preko 10 000 godina. Većina prvih doseljenika bila je iz Velike Britanije, no danas u SAD-u žive ljudi iz cijelog svijeta, Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike.

Sjedinjene Američke Države čine 50 saveznih država. Svaka savezna država ima svoju vladu i svoj glavni grad. No, glavni grad svih saveznih država je Washington DC. Tamo živi i predsjednik SAD-u najpoznatijoj kući SAD-a, Bijeloj kući.

Zastava Sjedinjenih Američkih Država zvana “Zdvijezde i pruge” (“Stars and Stripes”) sastoji se od trinaest crvenih i bijelih pruga te pedeset zvijezdica. Trinaest pruga predstavlja orginalnih trinaest država, dok pedeset zvijezda predstavlja današnjih 50 država. Tih orginalnih 13 država utemeljilo se 1776.

Why is New York called The Big Apple? 

Brand New Start (song)

Učiteljica: Danijela Jambrušić

Dan Guya Fawkesa (Bonfire Night)

U Ujedinjenom Kraljevstvu, 5. studenog obilježava se Dan Guya Fawkesa (Bonfire Night) paljenjem krijesova i vatrometom. Ta tradicija stara je više od četiri stoljeća, a korijene vuče od Barutne zavjere.
Guy Fawkes 5. studenoga 1605. godine neuspješno je pokušao dignuti Parlament u zrak zajedno s kraljem Jamesom I zbog toga jer nije bio tolerantan prema katolicima. Povijest ga pamti kao vođu "barutne zavjere", koja nije uspjela iako im je malo nedostajalo. Naime, u podrumu Parlamenta nađeno je 36 velikih bačava punih baruta. Fawkes je čekao dan otvaranja nove sezone zasjedanja kako bi jednim udarcem pomeo većinu protestantske aristokracije kao kompletnu vlast.
Taj urotnik koji je živio u 16. i 17. stoljeću, 'oživljen' je u stripu 80-ih godina prošlog stoljeća te je postao simbolom borbe protiv totalitarizma, državne kontrole i korporacija. Njegovu masku nasmijanog čovjeka popularizirala je globalna hakerska skupina Anonymous. Strip je dosegnuo kultni status, a široka javnost s Fawkesom i tom famoznom maskom upoznala se sredinom prošlog desetljeća kada je strip ekraniziran (film se zove 'V for Vendetta', a u Hrvatskoj je preveden 'O za osvetu'). (Festivals_video)

Pancake Day

U Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Novom Zelandu i Australiji,  palačinke se tradicionalno jedu na Pokladni utorak ili Fašnik (Shrove Tuesday), koji je također poznat kao "Pancake Day".
Povijesno, palačinke su jedu na Fašnik jer je to posljednji dan prije korizme (Lent) kada se vjernici odriču slatke ili nezdrave hrane, kao što su slatkiši ili brza hrana. Na taj dan organiziraju se tradicionalne utrke s palačinkama. Sudionici moraju trčati s tavom u ruci i usput okretati palačinku u zraku. Ideja o utrci temelji se na događaju iz 1444. godine kada je u gradu Oleny u Engleskoj, kućanica pekla palačinke i htjela ih pojesti prije korizmenog posta. No, kako je čula zvona svetog Petra iz crkve, želeći doći što prije u crkvu, s tavom i pregačom otrčala je do crkve.

Noć Vještica (Halloween)

Vjeruje se da je povijest Noći vještica počela prije više od 2.000 godina kod Kelta u Irskoj. Keltska godina se dijelila na “svijetlu polovicu” (ljeto) i na “tamnu polovicu” (zima), a Nova je godina počinjala 1. studenog.
Prema tome, 31. listopad se smatrao posljednjim danom ljeta i ljetine i početak hladnih, zimskih mjeseci, koji su povezani sa smrću.
Naziv Halloween vuče porijeklo od drevnog festivala ljetine Samhain, što znači “kraj ljeta”, koji se slavio u noći 31. listopada. Kelti su vjerovali da je udaljenost između živih i mrtvih oslabljena tu noć i omogućava duhovima njihovih mrtvih predaka da se vrate na zemlju.
Smatrali su da to može dovesti i zle duhove koji će ih opsjednuti ili im oštetiti domove ili plodove, pa su zbog toga jer im je opstanak povezan s prirodnim okruženjem, razvili rituale kako bi otjerali te duhove.
Keltski svećenici poznatiji kao Druidi bi gradili velike krijesove koji su simbolizirali povratak sunca na kraju zime, i prinosili žrtve bogovima u obliku plodova, životinja pa čak i ljudi kako bi otjerali zle duhove. Seljani su se okupljali oko vatre i razmjenjivali priče i životna iskustva, a nakon što je slavlje završilo, ponovo bi upalili vatru kako bi im pomogla za hladne zime. Običaj obilaženja kuća i traženje slatkiša ("trick-or-treat") također potječe iz tog vremena, kada su seljani na kućnim vratima ostavljali tanjure sa najboljom hranom da smire zle duhove jer su se bojali da bi im oni mogli uništiti urod i imanje. U mnogim dijelovima Velike Britanije i Irske, 31. listopad je poznat kao "noć vragolija". Ljudi su se na tu večer maskirali i mazali lice čađom kako bi se nesmetano kretali među duhovima i izbjegli da ih duhovi opsjednu. Smatra se da je otuda potekla ideja za maskiranje na Noć vještica.
Kelti su se na tu večer maskirali u odjeću suprotnog spola, selili stoku sa jednog polja na drugo, micali vrata sa ograda i kucali na vrata susjeda tražeći darove i prijeteći vragolijama. Mnogi od tih običaja su preneseni u Ameriku u 19. stoljeću, kada je zbog gladi tamo imigriralo preko 700.000 Iraca, Škota i Engleza. Običaj maskiranja i traženja slatkiša i ostalih darova se stoga tamo udomaćio i razvio. Pitate li ljude po čemu je Noć vještica najviše prepoznatljiva, mnogi će reći da je to izrezana bundeva sa svijećom ("Jack O'Lantern"), ali malo tko zna odakle je dobila taj naziv.
Naziv potiče od legende prema kojoj je čovjek imenom Jack sklopio sporazum s Vragom, a u početku se radilo u izrezanoj repi. Tradicija se promijenila kada su Irski imigranti došli u Ameriku i shvatili da su bundeve mnogo praktičnije i lakše dostupne pa su ih počeli koristiti. U današnje vrijeme se zbog kulturoloških razlika Noć vještica slavi na različite načine širom svijeta. Nijemci se primjerice vole maskirati jer ih to podsjeća na bajke kao što je npr. Ivica i Marica. Na Noć vještica također sklanjaju sve noževe kako ih duhovi ne bi ozlijedili. U Francuskoj, ljudi se maskiraju u prigodne kostime i odlaze na zabave u klubove, barove i restorane. Oni na Noć vještica prvenstveno gledaju kao na komercijalizirani praznik, a ne na slavljenje duhova. U Velikoj Britaniji, slavljenje Noći vještica je postalo sve popularnije zadnjih godina. Obitelji kod kuće organiziraju zabave ili prisustvuju organiziranim događajima.
Traženje slatkiša je također sve češće, ali se sve više povezuje sa negativnim aspektima pošto neki ovo koriste za vandalizam i kršenje zakona. Policija čak kažnjava tinejdžere koji rade probleme na Noć vještica sa 80 funti.
U Hrvatskoj je Noć vještica također postala popularna zadnjih godina. U pravilu se radi o raznim organiziranim zabavama u barovima i klubovima na koje ljudi odlaze zamaskirani. Kod nas je, kao i Francuskoj, to ponajprije komercijaliziran praznik.(Halloween_video)

Dan zahvalnosti (Thanksgiving Day)

U SAD-u se Dan zahvalnosti obilježava četvrtog četvrtka u studenom,  dok je u Kanadi za to predviđen drugi ponedjeljka u listopadu. U povijesti se na taj dan izražavala zahvalnost Bogu zbog dobre žetve, a danas se želi izreći zahvala i poštovanje Bogu, obitelji, prijateljima za sva materijalna dobra, ali i veze (prijateljske, ljubavne i slične). Amerikanci vjeruju da je prvi Dan zahvalnosti proslavljen 1621. godine, no postoje podaci da se obilježavao u Kanadi još 1578. godine. Ipak, Dan zahvalnosti se u kontinuitetu obilježava u SAD-u od 1863. godine.

Priča potječe iz jednog hladnog dana kasne jeseni 1621. godine, kada je 46 britanskih doseljenika - od ukupno njih stotinu - jedva preživjelo svoju prvu zimu u Novom svijetu. Tog su dana večerali plodove žetve s pripadnicima plemena američkih Indijanaca Wampanoag u državi Massachusetts. Vjerovali ili ne- tih 46 ljudi ne bi preživjelo da im nisu pomogli Indijanci koji su ih naučili svim potrebnim vještinama preživljavanja, bilo da se radi o lovu ili ribolovu, skupljanju jestivih plodova ili obrađivanju zemlje i stočarstvu. Upravo ova lijepa i stoljećima ukrašavana priča donosi poseban osjećaj topline u omiljeni obiteljski praznik u SAD-u.

Za milijune Amerikanaca, Thanksgiving je prilika za okupljanje cijele obitelji oko prepunog blagdanskog stola, uz obaveznu puricu, filu od kukuruznog kruha, pire krumpir, mahune, slatki krumpir, umak od brusnica i pitu od bundeve. Svečana večera obično započinje molitvom zahvalnosti i blagoslova. (Thanksgiving_video)

Dan neovisnosti (Independence Day - 4^th July)

Četvrtog srpnja u SAD-u slavi se Dan nezavisnosti (Independence Day), jer je toga dana 1776. godine izglasana slavna Deklaracija nezavisnosti, kojom su se američke države odcijepile od Velike Britanije. Autor izvornog teksta Deklaracije bio je poznati Thomas Jefferson, kasnije predsjednik SAD-a. Deklaracija nezavisnosti važna je kao jedan od prvih službenih dokumenata u povijesti koji ističe ljudska prava. To se najbolje vidi u sljedećoj njenoj rečenici: “Smatramo da su ove istine očite: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane svog Stvoritelja određenim neotuđivim pravima među kojima su pravo na život, slobodu i potragu za srećom.” Zanimljivo je da je Thomas Jefferson, koji je formulirao tu rečenicu, bio robovlasnik i imao je 130 robova.
Deklaracija je izglasana na sastanku američkog Kongresa Philadelphiji, u zgradi danas poznatoj kao Independence Hall. Nakon što je Deklaracija odobrena u američkom Kongresu, odmah je navečer istog dana dostavljena tiskaru Johnu Dunlapu, udaljenom samo nekoliko ulica dalje, koji ju je tiskao u 200 primjeraka. Oni su poslani diljem zemlje da se objave širem stanovništvu.
Deklaracija nije potpisana istoga dana, kao što se obično misli, nego gotovo mjesec dana kasnije, 2. kolovoza 1776. godine. Potpisalo ju je 56 osoba, koji se danas slave u SAD-u kao Očevi osnivači (engl. Founding Fathers). Među potpisnicima bili su slavni izumitelj Benjamin Franklin, budući predsjednik John Adams te John Witherspoon. Kao predsjednik Kongresa prvi se potpisao John Hancock, i to velikim energičnim potpisom. Danas je u američkoj kulturi čest izraz John Hancock kao sinonim za potpis uopće. Od 56 potpisnika Deklaracije nezavisnosti katolik je bio samo jedan – Charles Carrol – dok su ostala 55-orica bili protestanti.

Učiteljica: Danijela Jambrušić